Abstract: Vanjska politika Ruske Federacije prema Ukrajini za vrijeme Putinova mandata ključno je obilježena odnosima NATO-a i Rusije te NATO-a i Ukrajine. Poslije se u te odnose uključio i EU. Prekretnica u vanjskoj politici Rusije prema Ukrajini nastupa na početku ukrajinske krize 2014. godine. Tada se Rusija okreće agresivnijoj vanjskoj politici prema Ukrajini, što je konačno eskaliralo ratnim sukobom na početku 2022. godine. Ključni cilj ruske vanjske politike, i prema Ukrajini i prema drugim bivšim sovjetskim republikama, njihovo je zadržavanje u ruskoj sferi interesa. U skladu s tim, dolazak NATO-a blizu ruskih granica RF je percipirao kao sigurnosnu ugrozu i prijetnju nacionalnim interesima. Svoje interese Rusija je nastojala ostvariti u najvećoj mjeri kroz meku moć, prijetnje i pritisak različitih oblika sve do 2014. godine, kada je uporabila i tvrdu moć. Ovakvim pristupom ona je izazvala poduzimanje odgovarajućih sankcija EU-a i drugih država usmjerenih prema ponajprije gospodarskom slabljenju Rusije. Međutim, nekako ispod radara i s mnogo manje osude svjetskih čelnika prošlo je preuzimanje kontrole nad ukrajinskim teritorijalnim cjelinama Doneckom i Luhanskom, koje su izvršili proruski separatisti uz veliku rusku pomoć 2014. godine. Te aktivnosti dogodile su se neposredno nakon provedenog referenduma o pripojenju poluotoka Krima državi Rusiji. Strateška važnost ovog poluotoka za Rusiju i Ukrajinu daleko nadilazi vojni kontekst te ima izravne posljedice na gospodarstvo i geopolitiku diljem svijeta. Stoga je sveobuhvatna analiza tih događaja prijeko potrebna za dalje razumijevanje budućih političkih scenarija. Predmetni diplomski rad ima korisnu vrijednost u razumijevanju ukrajinsko-ruskih odnosa kroz povijest pa sve do danas, ali i njihovih budućih odnosa. Na tom primjeru i iskustvima Ukrajine, pružaju se mogućnosti realnijeg sagledavanja načina na koji RF ostvaruje i štiti nacionalne strateške interese. Također se analiziraju složeni odnosi s tom državom, koja je svojim aktivnostima potaknula procese redefiniranja dosadašnjih globalnih geostrateških odnosa, kao i aktualne sigurnosne arhitekture. Iskustva pojedinačnih država (posebno velikih sila), ali i cjelokupne međunarodne zajednice, stečena na ovom primjeru, mogu biti važni u planiranju i realizaciji različitih političkih inicijativa u budućnosti. Odnosi Rusije i Ukrajine na početku 2022. godine dotaknuli su novo dno. Usprkos višemjesečnim tvrdnjama upućenima više puta cijelom svijetu o tome kako Rusija neće napasti Ukrajinu, ruska vojna invazija na ovu zemlju započela je 24. veljače 2022. godine.
Found in: osebi
Published: 22.11.2023; Views: 435; Downloads: 47
Fulltext (2,36 MB)

Abstract: Slovenska vojska (SV) se nahaja v obdobju transformacije, kar je posledica nastalih sprememb v socialnem in gospodarskem okolju. Posledično obstaja potreba po prilagoditvi SV na novo nastale razmere. Slednje zahtevajo tudi transformacijo enot za zveze, s ciljem reorganizacije enot, s čimer bodo dosežene zahtevane operativne zmogljivosti. Brigada SV potrebuje sodoben, integriran in reorganiziran komunikacijsko informacijski sistem, ki bo skozi visoko raven uporabnosti in učinkovitosti omogočal izpolnjevanje poslanstva. To lahko zagotovimo z ustrezno organizacijo oziroma formacijo enote za zveze. Formacija mora biti takšna, da bo brigadi SV zagotavljala komunikacijsko informacijsko podporo za potrebe obrambe domovine, skozi vse tri faze operativnega cikla in za potrebe izvrševanja nalog na operacijah kriznega odzivanja. Potrebno je zagotoviti tudi poenoteno pridobivanje in vzdrževanje strokovnega znanja.
Found in: osebi
Keywords: komunkacijsko informacijski sistem, enota za zveze, četa zvez, transformacija
Published: 10.11.2017; Views: 5871; Downloads: 96
Fulltext (1,23 MB)

Abstract: Kompleksnost komunikacijskih in informacijskih sistemov (KIS) v vojaškem okolju pomeni za načrtovalca velik izziv. Kako upoštevanje poveljnikove namere, različnost podsistemov in veliko število gradnikov KIS ter drugih dejavnikov združiti v funkcionalno celoto? Načrtovanje KIS je v vojaškem procesu odločanja ključnega pomena za zagotovitev funkcije poveljevanja in kontrole (PINK) ter s tem za uresničevanje poslanstva. Načrtovalci svoje zamisli s pomočjo orodij za načrtovanje prenašajo v dokumente KIS, ki so temelj za vzpostavitev zanesljivega in varnega KIS. Orodja morajo načrtovalcu omogočiti čim boljšo vizualizacijo in razumevanje območja delovanja, biti morajo preprosta za uporabo, zanesljiva in razpoložljiva. Pomemben dejavnik za izdelavo dokumentov je čas. Da so dokumenti pripravljeni v čim krajšem času, je nujna uporaba poenotenih dokumentov in že vnaprej pripravljenih predlog, ki omogočajo samo vsebinski vnos podatkov. Hkrati je pomembno, da vsebujejo vse pomembne podatke, ki so razumljivi, jasni in omogočajo preprosto uporabo ter hitro distribucijo.
Found in: osebi
Keywords: dokumenti, načrtovanje, štabni organ za zveze in informatiko, komunikacijski in informacijski sistem, priloga Q
Published: 06.07.2023; Views: 6; Downloads: 4
Gradivo je na voljo samo prijavljenim uporabnikom!